Klimauredjaji.com Sve klime na jednom mestu
Klima uređaji - Rečnik pojmova

Unutrašnja jedinica  ↑

Unutrašnja jedinica sadrži izmenjivač, elektromotor, ventilator, rashladni fluid – freon i elektro instalaciju.

Kada hladi, unutrašnja jedinica ima funkciju isparivača. Temperatura isparavanja zavisi od korišćenog freona u sistemu (može da ide i do -20 stepeni). U njoj se nalazi saćasti isparivač, koji je, najčešće izpresavijan u obliku slova S i ispod njega je ventilator, koji vazduh iz prostorije prevlači preko isparivača(tako ga hladi, isušuje i pročišćava) i vraća ponovo u prostoriju.

Kada je klima uključena na grejanje, stvar je obrnuta. Unutrašnji isparivač ima ulogu kondenzatora, a spoljašnji kondenzator ulogu isparivača.


Spoljašnja jedinica  ↑

Spoljašnja jedinica se sastoji iz kompresora, isparivača ili kondenzatora (razmenjivači toplote) Kada klima uređaj radi u režimu hlađenja kondenzator se zagreva i toplota se predaje pomoću ventilatora.



Multi split sistemi  ↑

Multi split sistemi se sastoje iz jedne spoljašnje i više unutrašnjih jedinica. U zavisnosti od modela, neki koriste isti kompresor spoljašnje jedinice za svaku unutrašnju jedinicu, dok druge imaju po jedan kompresor za svaku unutrašnju jedinicu.



Kompresor  ↑



Kompresor je najosetljiviji, ujedno i najskuplji deo u klima uređaju. Nalazi se u spoljnoj jedinici split sistema i služi za povećanje radnog pritiska freona. Od kavliteta kompresora zavisi i vek trajanja uređaja, a od kapaciteta jačina hlađenja (grejanja) prosotrije.

Toplotna pumpa  ↑

Toplotna pumpa je naziv za efekat kojim se koristi svojstvo freona (gasa) da greje prilikom povećavanja pritiska. Tehnički, efekat se postiže, kada isparivač (unutra) i kondenzator (spolja), koji su po konstrukciji slični, zamene uloge uz pomoć četvorokrakog ventila i tako se promeni tok freona kroz uređaj.

Tom prilikom uređaj troši 1 KW električne energije, a daje 2-6 KW (jer je koeficijent grejanja COP 2-6), što deluje nemoguće, ali tada se ne grejemo električnom energijom nego gasom (tj. pritiskom - sabijanjem gasa).
Ovakav koeficijent grejanja se postiže na temperaturama preko +5 stepeni. Na +5 stepeni dolazi do pojave leda na spoljnoj jedinici i počinje da se stvara inje na isparivaču koje se ponaša kako izolator i ometa razmenu toplote. Problem se javlja daljim smanjenjem temperature, kada je i vlažnost velika. Ukoliko klima uređaj poseduje defrost funkciju, može se koristiti i na spoljnoj temperaturi do -5 C, ali se koeficijent grejanja dosta smanjuje. Zbog toga se klima uređaji ređe koriste za grejanje, ali veoma često za dogrevanje prostorija.

Koeficijent grejanja  ↑

Koeficijent grejanja je parametar koji pokazuje koliko puta veću energiju grejanja emituje klima uređaj u odnosu na uloženu električnu energiju. Na primer, ako je koeficijent grejanja 3, to znači da za 1kW utrošene električne energije dobijamo 3kW toplote. Ovaj parametar nije konstantan i zavisi od spoljne temperature. Prethodni proračun važi za temperature iznad +5 stepeni. Na manjim temperaturama počinje da se stvara inje na isparivaču koje se ponaša kako izolator i ometa razmenu toplote. Isto važi i za koeficijent hlađenja. Na karakteristikama uređaja se mogu naći i kao energetski učinak. Skraćene oznake su EER za hlađenje i COP za grejanje.

Ovaj paramater daje prednost korišćenju klima uređaja za grejanje u prelaznim periodima.

Inverter klime imaju veći koeficijent uštede (COP)

Kapacitet grejanja ili hlađenja se dobija tako što se vrednost utrošene električne energije (po deklaraciji uređaja) pomnoži sa koeficijentom COP ili EER.

Energetska klasa ↑

Energesta klasa predstavlja odnos između utrošene električne enegije i ostvarenog rashladnog ili toplotnog učinka.

Evropska unija postavlja ambiciozne ciljeve u pogledu zaštite klime, koje bi trebalo postići do 2020. godine. U cilju postizanja tih ciljeva proizvodi su klasifikovani u nove energetske razrede i oznake energetske potrošnje.

Nove oznake, koje su stupile na snagu 1. januara 2013, omogućavaju korisnicima da baziraju svoj izbor na još pouzdanijim informacijama - sezonska efikasnost prikazuje efikasnost klima uređaja tokom čitave upotrebne sezone.

Nova oznaka energetske potrošnje sadrži veći broj kategorija, od A+++ do D, obeleženih nijansama boja od tamno zelene (najveća energetska efikasnost) do crvene (najmanja energetska efikasnost). Informacije koje sadrži nova oznaka su: koeficijent sezonske efikasnosti za grejanje (SCOP) i hlađenje (SEER), godišnja potrošnja energije i nivo zvuka - buke.

 

 


Inverter tehnologija ↑

Kako bi se popravio rad klima uređaja na niskim temperaturama, razvojem se došlo do tzv. invertera. Za razliku od klasičnog klima uređaja, gde se vazduh uduvava punim kapacitetom (on/off regulacija) čak i kada je temperatura malo iznad ili malo ispod zadate, uređaj sa inverter tehnologijom ima nekoliko snaga kojima radi (brzina obrtaja kompresora). Kako se približava temperaturi koja je zadata smanjuje pritiske, odnosno snagu grejanja. Broj obrtaja kompresora i spoljnog ventilatora se elektronski menja (i tako prilagođava zadatim uslovima), pa se porede navedenih osobina sporije ledi spoljna jediinica. Tako se kontinualno uduvava neophodna količina vazduha, temperaturna odstupanja su manja i dobija do 30% ekonomičniji rad, manje opterećenje električne instalacije stalnim uključivanjem i isključivanjem kompresora i daleko bolji rad u zimskim uslovima.

Rezultat su i smanjena potrošnja električne energije, duži vek trajanja proizvoda i smanjeni troškovi održavanja i servisiranja.

  • on/off-regulacija
  • inverterska regulacija

Ponuda inverter klima →

Defrost  ↑

Kada se klima uređaj koristi za grejanje dolazi do problema zaleđivanja cevi spoljašnje jedinice, na temperaturama ispod nula stepeni. Na nižim temepraturama, vlažnost vazduha postaje veća, opterećuje se kompresor i smanjuje efekat grejanja. Rešenje ovog problema je defrost funkcija. Uključuje se reverzibilni ventil na kompresoru i klima na kratko prelazi u režim hlađenja (tada ne duva hladan vazduh u prostoriju nego samo topao vazduh spolja za otopljavanje cevi).

Postoji više realizacija defrost funkcije:

- vremenski (kod starijih modela)
- merenje temparature senzorom pa uključivanje po potrebi

Vakumiranje  ↑

Pod pojmom vakumiranje se podrazumeva izvlačenje vazduha iz sistema da bi se nakon toga pustio freon u sistem. Tako se mogu proveriti i svi spojevi cevi u sistemu pre puštanja freona. Ako bi se slučajno vazduh nasao u sistemu, klima uređaj bi lošije radio, a ako se u vazduhu nađu čestice vlage može i da se ošteti. Znači ovaj proces je neophodan prilikom montaže klime.

Vakumiranje se može vršiti običnim kompresorom ili specijalnim kompresorom za tu namenu. Kompresor se spaja crevom na ventil za punjenje klime (na spoljnoj jedinici), ali je poželjno koristiti manometar preko kojeg se kontrolise pritisak u cevima.

Za novije tipove freona pozeljno je da pumpa bude dvostepena, jer su im molekuli manji od starijih tipova freona.

BTU  ↑

British Thermal Unit – količina energije potrebna da se temperatura 1 lb. (=1 pound =453.6 grama) vode poveća sa 1° F.

Btu/h: razmenjena energija u jednom času 1 Btu/h = 0,293071 W (ili 1W oko 3.41 BTU/h), tim parametrom se iskazuje kapacitet hlađenja i grejanja uređaja.

To je najznačajniji parametar klima uređaje. Kada se kaže da je neka klima “devetka“, “dvanaestica“, “osamnaestica”… misli se da uređaj ima 9000BTU, 12000BTU, odnosno 18000BTU respektivno. Na osnovu ovog parametra se određuje koji klima uređaj je neophodan za hlađenje/grejanje određenog prostora.
Kalkulator klima uređaja

Freon  ↑

Freon je naziv za više vrsta gasova koji se prvenstveno upotrebljavaju u klima uređajima kao rashladni medij. Freoni su netopljivi u vodi, a prodiru visoko u stratosferu jer su inertni u hemijskim reakcijama. Podeljeni su prema hemijskom sastavu, ekološkim faktorima, vrsti uređaja u kojima se koriste.

Desetinama godina unazad su korišćeni hlorofluorougljenici (CFC) - poznatiji su R-11,R-12,R-502 i hidrohlorofluorougljenici (HCFC) - od kojih je najzastupljeniji R-22. Zbog svojih neekoloških osobina ovi freoni se izbacuju iz upotrebe.

Sada su najzastupljeniji freoni R407c i R410A koji su ekološki.

Freon R-22 Freon 22 ili R-22 (Hlordifluormetan) hemijske oznake CHClF2 je sličan gasu R-12, ali umjesto jednog atoma hlora ima atom vodonika. Upotrebljava se u kućnim i komercijalnim sistemima, i to je prva pogodna zamena za R-12, jer je njegov utjecaj na omotač samo 10% utjecaja R-12. I on se polako izbacuje iz upotrebe zbog ekoloških osobina, kod naz sastupljen u starijim uređajima.

Freon R-134a 1,1,1,2-Tetrafluoretan, ili R-134a (Genetron 134a, Freon 134a ili HFC-134a), hemijske oznake je CH2FCF3, je haloalkansko rashladno sredstvo koje nema uticaj na ozonski omotač kao prethodna dva. Predstavlja zamenu za R-12, ali i njegovom neekološkom nasledniku R-22 i od 1990. god. se sve više upotrebljava u rashladnim krugovima. Koristi se u svim sistemima gde se koristio R-22, automobilskim klima sistemima, ali je i standard u pokretnim klima uređajima. R-134a spada u grupu Haloalkana koji nemaju hlora u svom sastavu, hlor je kompletno zamenjen atomima vodonika. Zbog male veličine molekula sklon je curenju na poroznim spojevima cijevi. Posljednjih 10 godina, koncentracija R-134a se znatno povećala u zemljinoj atmosferi, s predviđanjima da će se i dalje povećavati. Iako nema uticaja na uništenje ozonskog omotača, ima znatan uticaj na globalno zagrevanje kao i uticaj na pojavu kiselih kiša. Iako je ekološki gas, u poslednje vreme se i R-134a zamenjuje sa freonom koji nema negativnih utjecaja na okolinu - R-744 ili obični ugljen dioksid i sa izobutanom R-600а. Izobutani zahtevaju totalno drugačiju servisnu opremu.

Freon R-407c spada u grupu HFC gasova kao i R-134a, koristi se u tipovima uređajima gde i R-22 (R-22 se može ubaciti u sisteme koji su predviđeni za R-407c, ali obrnuto ne važi, jer ulje u kompresoru nije istog sastava). Sličnih je performansi kao i R-22, samo što spada u ekološke gasove. Ovaj gas se ne može dopunjavati pa je zato skuplji redovan servis (od npr. uređaja koji koriste R-22), kada se u ceo sistem ubacuje novi gas.

Freon R-410a spada u grupu HFC gasova kao i R-134a, koristi se u tipovima uređajima gde i R-22. Poseduje veći kapacitet hlađenja i radi na dosta većem pritisku nego R-22 (čak do 60 bara, pa se zbog toga ne smeju koristiti tankozidne cevi). Za dobar rad uredjaja potreban je vakum u sistemu jer se vlaga sa ovim freonom veže i do 100% više nego kod R-22 freona. Sistem se normalno može dopunjavati.

R-600 je najnovija generacija gasa za rashladne uredjaje izuzetno je eкsplozivan i u tim instalacijama nema varenja vec se koriste specijalni alati za spajanje...

R-600a Izobutan ima formulu C4H10,iako je zapaljiv i eksplozivan rashladni sistemi pune se vrlo malom količinom izobutana R-600a koji je ekološki prihvatljiviji čak i od R-134a.

R-610 za kućne aparate Za razliku od nas, Evropska unija insistira isključivo na klimama, koje se prave sa ekološkim freonom.

Pritisci freona pri zadatim temperaturama isparavanja.

   Temperatura

R22

R407c

R410a

F

C

 

 

-40

-40

0.5

3

4.4

11.6

-35

-37.2

2.6

5.4

0.6

14.9

-30

-34.4

4.9

8

1.8

18.5

-25

-31.7

7.4

10.9

4.1

22.5

-20

-28.9

10.1

14.1

6.6

26.9

-15

-26.1

13.2

17.6

9.4

31.7

-10

-23.3

16.5

21.3

12.5

36.8

-5

-20.6

20.1

25.4

15.9

42.5

0

-17.8

24

29.9

19.6

48.6

5

-15

28.2

34.7

26.6

55.2

10

-12.2

32.8

39.9

28

62.3

15

-9.4

37.7

45.6

32.8

70

20

-6.7

43

51.6

38

78.3

25

-3.9

48.8

58.2

43.6

87.3

30

-1.1

54.9

65.2

49.6

96.8

35

1.7

61.5

72.6

56.1

107

40

4.4

68.5

80.7

63.1

118

45

7.2

76

89.2

70.6

130

50

10

84

98.3

78.7

142

55

12.8

92.6

108

87.3

155

60

15.6

102

118

96.8

170

65

18.3

111

129

106

185

70

21.1

121

141

117

201

75

23.9

132

153

128

217

80

26.7

144

166

140

235

85

29.4

156

180

153

254

90

32.2

168

195

166

274

95

35

182

210

181

295

100

37.8

196

226

196

317

105

40.6

211

243

211

340

110

43.3

226

261

229

365

115

46.1

243

280

247

391

120

48.9

260

300

266

418

125

51.7

278

321

286

446

130

54.4

297

342

307

476

135

57.2

317

365

329

507

140

60

337

389

353

539

145

62.8

359

-

-

573

150

65.6

382

-

-

608




Filteri  ↑

Svaki klima uređaj ima najmanje jedan filter. Vazduh se prilikom prolaska kroz unutrašnju jedinicu filtrira (mehanički, antialergijski...), osvežava raznim filterima sa mirisima i reguliše se njegova relativna vlažnost. Neki uređaji opremljeni su i tzv. jonizatorom što osigurava dodatni kvalitet vazduha.

Tip samog filtera zavisi od vrste klima sistema. Postoje od običnih mehaničkih - fungicidnih, elektrostatskih -antialergijskih, aktivnih – ugljičnih.

Kvalitet filtera se meri u postocima zadržavanja čestica, na osnovu veličine i količine čestica koje zaustavlja, količine vazduha u m³ koji prolazi kroz sam filter.

Filter za prašinu

Uklanja prašinu i čestice iz vazduha kako bi osigurao konstantantan dovod čistog vazduha. Jednostavno se održava; pranjem ili usisavanjem.


Filter za pročišćavanje vazduha

Filter za pročišćavanje vazduha sakuplja najmanje čestice prašine i grinje veličine 0,01 mikrona i sprečava širenje bakterija i virusa. Filter ima dvije strane sa zračnim-elektrostatičnim filterom sa prednje strane i filterom sa aktivnim ugljenom sa zadnje strane.
Filter za pročišćavanje zraka uvek je kombiniran sa normalnim filterom.

Fotokatalitički filter

Ovaj filter je antibakterijski i deodorirajući filter koji uspešno razbija dim cigarete, te također zaustavlja razvijanje bakterija, virusa i mikroorganizama nakupljenim u filteru. Fotokatallitički filter uvijek dolazi u kombinaciji sa filterom za pročišćavanje zraka.