Ko je čovek koji je izmislio prvi moderni klima uređaj? Upoznajte lik i delo Vilisa Havilanda Karijera

Ko je izmislio moderni klima uređaj?

Klimatizacija je tu da nam olakša boravak u zatvorenom prostoru tokom  vrelih letinjih dana. Studije su pokazale da su ljudi produktivniji kada rade u klimatizovanom prostoru, pa ne iznenađuje što su klime uselile u velike fabrike, kancelarije, javne ustanove širom sveta. One su spasile milione ljudi od smrti koja može nastati kao posledica toplotnog udara. 


Upravo zato smatramo da je važno da upoznate jednog velikog čoveka - Villisa Havilanda Karijera, američkog inženjera koji je napravio prvu modernu jedinicu za klimatizaciju.


Vilis Kerijer je rođen na svojoj porodičnoj farmi u Angoli, Njujork, 26. novembra 1876. Kerijer je pohađao Centralnu srednju školu u Bafalu, u Njujorku, a 1897. je osvojio četvorogodišnju državnu stipendiju za pohađanje Univerziteta Kornel. Godine 1901. Karijer je diplomirao elektrotehniku na Kornelu sa BSE (Bachelor of Science in Engineering). Iste godine je počeo da radi kao inženjer istraživanja za kompaniju Buffalo Forge Compani, preduzeće sa sedištem u Njujorku koje je dizajniralo i proizvodilo parne mašine i pumpe.

Karijer je prvih nekoliko meseci svog novog posla proveo radeći na sistemu grejanja za sušenje drveta i kafe. Godine 1902, Sackett-Vilhelms Lithographing & Publishing Compani je zatražila od Buffalo Forgea da osmisli sistem za kontrolu vlažnosti u fabrici za sušenje drveta. Visoke temperature i nivoi vlažnosti u fabrici za štampanje Sackett-Vilhelms često su dovodili do toga da papir za štampanje  upije vlagu iz vazduha, što je dovelo do oštećenja papira, boje koje su korišćene u procesu štampanja postale neusklađene i razlivale su se što bi uništilo proces proizvodnje.

 

Karijer je odlučio da se pozabavi ovim problemom. Na taj način je 1902. godine napravio prvu jedinicu za klimatizaciju na svetu. Njegov pronalazak je kontrolisao temperaturu, vlažnost i cirkulaciju vazduha, dok je takođe čistio vazduh u fabrici za štampanje Sackett-Vilhelms. Funkcionisao je uvlačenjem vazduha kroz filter, propuštanjem vazduha preko namotaja napunjenih rashladnom tečnošću, a zatim ispuštanjem tek ohlađenog i isušenog vazduha nazad. Te godine je Njujorška berza postala prva zgrada koja je klimatizovana. Dana 2. januara 1906, Karijer je izdao patent za „Aparat za tretman vazduha“.

Godine 1915, nakon što je kompanija Buffalo Forge odlučila da se fokusira isključivo na proizvodnju, a ne na dizajn novih proizvoda, Karijer i šest drugih inženjera su udružili svoju životnu ušteđevinu od 32.600 dolara (ili 826.800 dolara u današnjem novcu) kako bi stvorili Carrier Engineering Corporation. Sa svojom novom kompanijom, Karijer je počeo da širi upotrebu klima uređaja snabdevajući hotele, robne kuće, bioskope i privatne kuće. Njegove jedinice su čak postavljene u Beloj kući, američkom Kongresu i Medison Skver Gardenu.

Nakon što je iskusio finansijske probleme kao rezultat izbijanja Velike depresije, Karijerova korporacija se spojila sa Brunsvick-Kroeschell Compani i Iork Heating & Ventilating Corporation da bi formirala Carrier Corporation, sa Carrier-om kao predsedavajućim odbora. 

Karijer je proveo ostatak svog života poboljšavajući dizajn i funkcionalnost svojih klima uređaja. Preminuo je 7. oktobra 1950. godine u Njujorku.

Uticaj klima uređaja na stopu mortaliteta


Karijer je preminuo pre nego što je uspeo da vidi uspeh koji je njegov pronalazak postigao nakon posleratnog ekonomskog buma 1950-ih, kada se klimatizacija brzo proširila širom Sjedinjenih Država i drugih delova sveta. Zahvaljujući njegovom pronalasku, čovečanstvo je bilo u mogućnosti, po prvi put u svojoj istoriji, dosledno i precizno kontroliše vremenske prilike unutar zgrada.

Kako je pisao ekonomista sa Univerziteta u Ročesteru Valter Oi, u mašinama je produktivnost rada na vrhuncu na 65 stepeni Farenhajta sa vlažnošću između 65 i 75 procenata. Produktivnost je 15 procenata niža na 75 stepeni Farenhajta i 28 procenata niža na 86 stepeni Farenhajta. Štaviše, stope nesreća na radu su 30 procenata veće na 77 stepeni Farenhajta nego na 67 stepeni Farenhajta.

Upravo je uvođenje klimatizacije, tvrdio je on, uzrokovalo da se dodata vrednost po zaposlenom u proizvodnji na američkom jugu poveća sa 88,9 odsto nacionalnog proseka 1954. na 96,3 odsto nacionalnog proseka 1987. Od njegovog stvaranja, klima uređaj je spasio i poboljšao milione života.

 

Dodaj komentar

Ovaj podatak se ne prikazuje, čuva zbog sigurnosti

Slične vesti